Udruga umirovljenika HEP-a Slavonije i Baranje, podružnica Osijek je 29.11.2025. imala adventski izlet u Bled, na Bledsko jezero i u Ljubljanu. Odazvalo se 10 članova Udruge i 15-ak nečlanova.
Vožnja autobusom na kat je bila izazov, ali smo polako i strpljivo savladavali penjanja i silaske na stepenicama autobusa.
Prvo smo došli na samo Bledsko jezero, koje je na 504 m. nadmorske visine i čija je dubina do 30 m. Jezero je ledenjačkog i tektonskog podrijetla.
Većina nas je dodatno platila (18 €) i odabrala vožnju Pletnom (čamcem) do otočića na sredini jezera, a ostali su odabrali šetnje uređenim šetnicama oko jezera ili, pak, penjanje do dvorca koji je simbol jezera i smješten je na strmoj litici 130 m. iznad vode, sa kojeg “puca” prekrasan pogled uokolo. U dvorcu je Zavičajni muzej i dvorska tiskara (još iz 16-og stoljeća).
Pletno je čamac (lađa) sa ravnim dnom napravljen od autohtonog (inače listopadnog) drveta Ariša. Dugačak je 7 m. i širok 2 m., sa karakterističnim šarenim platnenim krovom i može sigurno voziti 18 do 20 osoba. Pletnom upravlja “Pletnar” koji stoji otrag i vesla sa dva vesla. Vožnja do otočića je trajala 15-ak minuta.
Otok na Bledskom jezeru je jedini (ali vrijedan) prirodni otok u Sloveniji i Slovenci se jako ponose njime.
U danu okupanim suncem, “savladali” smo 99 kamenih stuba koje vode do vrha otoka, gdje dominira crkvica Uznesenja Djevice Marije uređena u baroknom stilu sa zvonikom visokim 52 m.
Otok se koristi i za ceremonijalna vjenčanja
Na jezeru, u kojem ima i manjih termalnih izvora, se često održavaju veslačka natjecanja, a u ljetnim mjesecima se pretvori u veliko kupalište.
Zatim smo u restoranu hotela Park, skoro svi, probali gastronomski čuvenu Bledsku kremšnitu. Kremšnita je točno dimenzija 7x7x7 cm. čiji zaštićeni recept traje još od 1953. godine.
U Ljubljani, prijestolnici nama susjedne, bratske i drage Slovenije, smo uz stalnu pratnju svesrdnog vodiča (gđa Varja) obišli značajnije znamenitosti u užem centru grada.Provozali smo se uz veliki i sadržajni park Tivoli, zadržali između Moderne galerije i Pravoslavne crkve Svetog Ćirila i Metoda, a zatim Cankarevom ulicom došli do središnjeg Prešernovog trga. Trg se nalazi ispred Crkve Marijina Navještenja i uz Tri Povijesna mosta.
France Prešeren je bio pravnik, kratko vrijeme odvjetnik i najznačajniji je Slovenski pjesnik. Napisao je čuveni “Sonetski vijenac”, a u “Zdravljici”, iz 1884. godine je sažeta želja za slobodom Slovenaca i ravnopravnim odnosima velikih i malih naroda. Upravo je sedmi stih iz “Zdravljice” uzet za tekst Slovenske himne: “Živjeli svi narodi, koji žude vidjeti da će, tamo gdje sunce dolazi, svađa biti prognana iz svijeta…”
Bio je zaljubljen u svoj širi zavičaj i pisao je: Ne postoji ljepši kraj što liči na raj. Bio je nesretno zaljubljen u Juliju Primić. Trgom dominira spomenik Francu Prešernu sa uperenim pogledom prema prozoru gdje je živjela “njegova” Julija.
Potom smo se zadržali na Mesarskom mostu, koji je “okićen” mnoštvom ljubavnih katanaca i vodička nas je “podarila” mnogim podacima iz zemljopisa i povijesti Slovenije. Ispod mosta, rijekom Ljubljanicom, kao i u mnogim Europskim metropolama, su vozile (manje) turističke brodice.
Preko Zmajskog mosta, a potom i uz Tržnicu smo došli do Katedrale Svetog Nikole i Biskupske palače.
Još jedna atrakcija u Ljubljani: u Bravarskoj, uskoj ulici, smo prošli i vidjeli na pločniku isklesane “700 različitih izraza lica” Svako lice odražava različite vrste emocija.
I na kraju, imali smo slobodno vrijeme za kavu, kuhano vino ili Kranjske kobasice.
U Osijek smo se vratili oko ponoći.
Bilo je sadržajno, edukativno, zanimljivo, uzbudljivo i lijepo.
Foto: Nikola Šarić, Mirjana Mikan i Ranko Borjanić
Sastavio: Nikola Šarić
